fbpx

Kako se slavi Nova godina u Japanu

Tagai japanska nova godina kagami mochi

Nova godina, ošogacu お正月 (oshōgatsu) je jedan od najvažnijih praznika u Japanu. Japanci posvećuju dosta pažnje pripremi hrane. Takođe, postoje običaji koji su ustaljeni i drugačiji od onih na koje smo mi navikli. Nova godina u Japanu se uglavnom proslavlja u krugu porodice, a mladi koji ne žive sa roditeljima odlaze kod njih na ručak. U ovom tekstu se možete malo bolje upoznati sa kulturom i običajima koji se primenjuju tokom Nove godine u Japanu.

Hrana koja se po tradiciji sprema i jede za Novu godinu u Japanu

Oseći – hrana koja se služi na novogodišnjoj trpezi

Oseći (おせち) je posebna hrana koja se tradicionalno priprema i jede kada se čeka Nova godina u Japanu. Servira se u lakiranim kutijama sa pregradama, a ključno je to da postavi mnogo raznovrsnog tradicionalnog japanskog zalogaja u malim porcijama. Zato se koriste svečane lakirane kutije, đubako. Veruje se da se ova hrana jede za sreću u predstojećoj godini. Riba koja se obavezno služi je riba tai, crveni pagar, jer se veruje da crvena boja štiti od zla i donosi sreću. Još neki od jela su datemaki, slatki urolovani omlet koji podseća na svijutke papira pa se veruje da donosi sreću onima koji uče, namasu, salata od daikon repe i šargarepe, tazukuri, kandirane sardine, bareni škampi i još mnogo toga.

Žene se potrude da naprave svu hranu do 31. decembra kako ni one ne bi morale da provode mnogo vremena u kuhinji već uživaju sa porodicom. Oni koji nemaju da sami naprave oseći mogu ga kupiti u restoranima koji prave specijalnu ponudu u ovo doba godine, kao i u regularnim supermarketima.

Oseći rjori - obrok za novogodišnju trpezu
Oseći rjori - obrok za novogodišnju trpezu

Priprema – moći pirinčanih kolača koji nisu slatki

Moći 餅 (mochi) je kolač od posebne vrste gnjecavog pirinča (moćigome). Može da se kombinuje sa mnogim jelima, a od moćija se prave i tradicionalni kolači. Pravljenje moćija je posebna zgoda oko koje se porodice pripremaju da slave Novu godinu u Japanu, pa se okupljaju tokom decembra. Kao što možete videti na video snimku za pravljenje moćija koriste se velika drvena posuda i drveni malj kojim jedan čovek udara skuvani gnjecavi pirinač (moćigome) dok drugi dodaje vode u masu i mesi. Danas naravno postoje aparati koji vam naprave moći dok vi samo ubacite potrebne sastojke.

Dobije se rastegljiva, mekana masa koja se kasnije dodaje raznim jelima ili se jede zasebno. Prave se i kolači među kojima je najpoznatiji dango, kuglice moćija na ražnjiću prelivene anko pastom od azuki pasulja ili zaslađenim soja sosom, kao i daifuku, okrugli moći punjen anko pastom sa jagodom u sredini. Ovakvi kolači nisu mnogo slatki kao što naši mogu da budu.

Ozoni – supa koja se jede 1. januara

Ozoni 雑煮 je supa sa moćijem koja se tradicionalno pravi na prvi dan Nove godine širom Japana. Ako pitate nekog Japanca o ovoj supi reći će vam da njegova porodica ima svoj recept po kome se svake godine pravi ovaj novogodišnji delikates. Svaki kraj ima, svaka prefektura u Japanu ima poseban drugačiji recept. U nekim krajevima se pravi sa osnovnim miso brotom, dok je na drugim osnova soja sos. Uglavno je to supa sa povrćem i moćijem koji smo pominjali u prethodnom pasusu.

Običaji

Odlazak u šinto hramove

Prvog dana Nove godine odlazi se u Šinto hram. Šintoizam ili kami-no-michi doslovno „put bogova“ je japanska autohtona vera kojim su prožeti mnogi praznici i običaju u Japanu. Za jednog Japanca se može reći da je 80% Budista i 80% poklonik šinto vere. Odlaženje u hramove više smatraju kulturom nego što to čine iz religioznih razloga.

Omikuđi おみくじ (omikuji) je čitanje sudbine koju možete kupiti u hramovima za 100 jena. Prilikom prvog godišnjeg odlaska u šinto hram kupuje se omikuđi koja može da bude i dobra i loša, pa se često loše sudbine vezuju za posebno drvo. Može se za 100 jena kupiti ema 絵馬, drvena daščica na kojoj se zapiše i okači želja ispred hrama. Takođe postoji veliki izbor amajlija お守り(omamori). Pa tako možete izabrati amajlije za sreću, za specijalnu želju, za zdravlje, za bebe, za bezbedno putovanje, za školu kao i teranje zle magije, pa čak i zarađivanje novca. Zgodne su kao suvenir i raznih su cena, a Japanci kažu da ih ne treba mešati već kupiti sebi iz jednog hrama koji odaberemo kako se njihovo dejstvo ne bi „sučeljavalo“.

Poseta hramu Sensođi u Asakusi za vreme novogodišnjih praznika
Poseta hramu Sensođi u Asakusi za vreme novogodišnjih praznika

Otošidama – davanje novca deci i mladima

U Japanu je takođe za Novu Godinu običaj da roditelji i rođaci deci i mladima koji još uvek ne rade daju novac tzv. otošidama お年玉 (otoshidama). Naravno, pošto Japanci obožavaju da sve lepo uviju i upakuju postoje posebne koverte za davanje novca. Tako da ako ste zaposleni ujak, stric u Japanu dužni ste da deci svoje sestre, dajete novac za Novu godinu. Ovaj običaj potiče od nošenja okruglih moći kolača, kagami-moći u hramove za dobru Novu godinu, što se može smatrati simbolom obeležavanja Nove godine. Može se naslutiti da Japančići obožavaju Novu godinu zbog otošidame i taj novac koriste da sebi kupuju stripove knjige i sitne potrebštine.

Srećna kesa – fukubukuro

U svim prodavnicama kad je Nova godina u Japanu možete kupiti tzv. fukubukuro 福袋 u prevodu srećna kesa. Možete kupiti kesu od 1000, 2000 ili 5000 jena itd, ali ne možete birati sadržaj. Kese se otvaraju za prvi dan Nove godine i sadrže namirnice u vrednosti većoj od one za koju ste je kupili. Unutra možete naći namirnice koje se koriste u svakodnevnoj japanskoj ishrani pirinač, ulje, miso posta, soja sos i ali i razni slatkiši.

Fukubukuro srećna kesa
Fukubukuro srećna kesa

Tradicionalno ukrašavanje

Japanci ne kite jelke, makar ne po tradiciji. Pored kagami-moćija koji stoji u kućnom oltaru (možete videti kako izgleda na prvoj slici), pomenućemo još i ukrase šime-nava i kado-macu. Šime-nava (šime je vezati, a nava je konopac) je novogodišanja dekoracija koja se postavlja na ulazna vrata. To su posebni konopci koji su tokom godine postavljeni u šinto hramovima, služe da ograde svetu zemlju hrama od sveta. Zato šime-nava ima funkciju da tera nesreću i zloduhe od kuće. Nausprot njemu je kado-macu, dekoracija koja se takođe postavlja ispred doma, ali služi da privlači sreću. Sastoji se od bambusa i grančica borovine. Uglavnom u doekoracijama dominiraju crvena boja koja tera zlo, zato je i tori kapija ispred hramova crvene boje, i bela boja koja predstavlja pročišćenje.

Fraze koje se koriste za Novu godinu u Japanu

Ako se desi da se zateknete u Japanu za Novu godinu evo nekoliko fraza koje možete iskoristiti:

Srećna Nova godina u Japanu se kaže Akemašite omedeto 明けましておめでとうございます(akemashite omedetou) doslovno Srećno otvaranje. Takođe, postoji fraza kao što je Kotošimo jorošiku onegaišimasu 今年よろしくお願いします(kotoshimo yoroshiku onegaishimasu) što bi u prevodu trebalo da znači Nadam se da ćemo se ovako lepo družiti (slagati) i u Novoj godini.

Kingašin’nen 謹賀新年 (kingashin’nen) je još jedan način da se kaže Želim Vam srećnu Novu godinu, a skraćena verzija čestitke popularna među mladima je Akeomekotojoro あけおめことよろ (ake-ome-koto-yoro).

Japanci trenutak Nove godine smatraju bliženjem proleća, pa postoji i fraza Geđun 迎春 (gejun) što doslovno znači iščekivanje proleća.

Možemo zaključiti da je Japancima prelazak iz stare u Novu godinu veoma važan praznik i da mu posvećuju posebnu pažnju. Na osnovu pozdrava vidimo da je sledeći praznik koji Japanci masovno proslavljaju Ohanami お花見, praznik posvećen razgledanju sakura cveta i slavljenju dolaska proleća. O tome nekom drugom prilikom.

Hvala vam što nas pratite. Ako vam se dopao ovaj tekst ostavite nam u komentaru o čemu biste još voleli da vam pišemo. Možete pročitati i ovaj članak dok ne stigne novi!

Vaš Tagai

Related Articles

Responses

  1. Bas je simpatican clanak. Na zanimljiv nacin prikazuje u kratko proslavu i obicaje za Novu godinu, te mozemo i da primetimo razlike u nasoj kulturi i japanskoj. Slike su takodje veoma lepe. 🙂

Comments are closed.